Značaj metode kriminalističkog profiliranja za planiranje kriminalističkog istraživanja

Rad razmatra metodu kriminalističkog profiliranja koja implicira proces zaključivanja o osobinama ličnosti, bihevioralnim tendencijama, geografskoj lokaciji i demografskim ili biografskim deskriptorima počinioca krivičnog djela, zasnovan na karakteristikama konkretnog zločina (ili više njih). Svrha ove metode ogleda se u smanjenju kruga potencijalno osumnjičenih osoba, a njen značaj najveći je u kompleksnim kriminalističkim istragama krivičnih djela sa nepoznatim počiniocem. Shvaćena u pomenutom kontekstu, metoda kriminalističkog profiliranja pretpostavlja stvaranje verzija o mogućem počiniocu krivičnog djela, zbog čega je izravno povezana sa procesom planiranja kriminalističkog istraživanja, posebno u slučajevima kada konvencionalne metode kriminalističkog planiranja ne omogućavaju željeni napredak u pogledu otkrivanja i identifikacije počinioca krivičnog djela. Stoga, primarni cilj rada jeste ukazati na značaj metode kriminalističkog profiliranja za planiranje kriminalističkog istraživanja, pri čemu će u obzir biti uzeta interdisciplinarna struktura navedene metode. U tom smislu, u radu se naglašava i važnost timskog rada koji je imanentan heurističkoj djelatnosti u okviru kriminalističke obrade, a u kojem participiraju stručnjaci različitih specijalnosti. Finalno, rad tretira i pitanje modela planiranja kriminalističke istrage, te se konkludira da neodvojiv segment budućih modela planskog kriminalističkog istraživanja predstavlja metoda kriminalističkog profiliranja

Istražna psihologija kao okvir za primjenu psihologijskih znanja i vještina u procesu kriminalističkog istraživanja / Investigative Psychology as a Framework for Applying Psychological Kowledge and Skills in Criminal Investigation Process

Rad razmatra specifičnosti istražne psihologije kao naučne discipline koja implicira koherentan konglomerat psihologijskih i kriminalističkih znanja i vještina aplikabilan u različitim stadijima procesa kriminalističkog istraživanja, a čiji primarni cilj jeste unaprjeđenje efikasnosti i efektivnosti kriminalističkog postupanja. Uzimajući u obzir činjenicu da osnovu procesa kriminalističkog istraživanja čine opažanje, prikupljanje i evaluiranje kriminalističkih informacija (kriminalističko razmišljanje) te donošenje odluka na osnovu istih, evidentno je da znanja i vještine iz oblasti psihologije imaju par excellence značaj za kriminalističke operativne i istražne procedure. Shodno tome, u fokusu rada su tri široke oblasti kriminalističke djelatnosti u kojima psihologijska znanja i vještine imaju najveći značaj: (1) ispitivanje načina i obrazaca vršenja kriminalnih aktivnosti i razjašnjavanje njihove povezanosti sa psihološkim i socijalnim karakteristikama učinitelja krivičnih djela, koje se naziva i kriminalističko profiliranje; (2) analiza procesa istraživanja krivičnih djela, obuhvatajući operativno-taktičku i istražnu komponentu kriminalističke djelatnosti; te (3) procjena kriminalističkih informacija i unaprjeđenje procesa utvrđivanja činjeničnih okolnosti koje direktno ili indirektno utječu na postojanje krivičnog djela i učinitelja. S obzirom da navedeno područje kriminalističke teorije i prakse nije dovoljno elaborirano u akademskim okvirima na regionalnom nivou, cilj rada je objasniti značaj primjene psihologijskih znanja i vještina u procesu kriminalističkog istraživanja. Pored toga, teorijski postulati sadržani u ovom radu trebaju poslužiti kao osnov za konceptualiziranje novih istraživačkih pitanja koja razmatraju primjenu psihologijskih znanja i vještina u procesu kriminalističkog istraživanja.---------------------------Work considers features of investigative psychology as a scientific discipline which implies a coherent conglomeration of psychological and investigative knowledge and skills in different stages of criminal investigation process, whose main aim is improving efficiency and effectiveness of a criminal investigation activities. Considering the fact that the observation, gathering and evaluation information (investigative reasoning), as well as information based decision making, constitute the basis of the criminal investigation process, it is obvious that psychological knowledge and skills have par excellence significance for the operational and investigative procedures. Therefore, the focus of this work is on three broad areas of criminal investigation in which psychological knowledge and skills have the greatest significance: (1) examination of styles and patterns of criminal activities and unravelling their relation to offenders' psychological and social characteristics, sometimes referred to as criminal profiling; (2) analysis of criminal investigation process itself, including its operational and investigative components; and (3) assessment of information and improving the process of establishing the facts that directly or indirectly indicate the existence of crime and perpetrator. Given that the mentioned theoretical and practical field of criminal investigation is not sufficiently elaborated within the regional academic framework, the aim of the work is to explain the importance of application of psychological knowledge and skills in criminal investigation process. Furthermore, theoretical postulates presented in this work should serve as a basis for conceptualizing a new research topics which consider the application of psychological knowledge and skills in criminal investigation process

Multidisciplinarni pristup provođenju radnje prepoznavanja osoba u kriminalističkoj istrazi

Radom je oslovljena problematika provođenja radnje prepoznavanja osoba u kriminalističkoj istrazi sa naglaskom na multidisciplinarni pristup, koji prvenstveno implicira krivičnoprocesnu, kriminalističku i psihološku komponentu. Naime, primarna intencija rada jeste ukazati na značaj i nužnost multidisciplinarnog pristupa kod provođenja radnje prepoznavanja osoba, s ciljem identifikacije rizika pogrešnih prepoznavanja osoba koji se mogu javiti u kriminalističkoj praksi. S tim u vezi, predmet razmatranja su određeni faktori koji mogu utjecati na (ne)pouzdanost kognitivnih psihičkih procesa kod svjedoka očevidaca, kao i divergentne policijske procedure provođenja radnje prepoznavanja osoba. Finalno, u radu će biti elaborirana savremena naučna dostignuća iz domena kriminalističke i psihološke nauke koja smjeraju kvalitativnom unaprjeđenju pouzdanosti radnje prepoznavanja osoba

The universal perspective on the ethical approach to interrogating suspects

Posljednjih desetljeća mnogo znanstvenih istraživanja sugerira da pravedno i korektno postupanje prema osumnjičenicima tijekom ispitivanja može potaknuti te osobe na suradnju i pružanje informacija relevantnih za istragu. Polazeći od navedenog, u radu se najprije skreće pozornost na razvoj i temeljne odrednice etičkog pristupa ispitivanju osumnjičenika koji u potpunosti odbacuje akuzatorske metode prisile i manipulacije tijekom ispitivanja. Etičko ispitivanje promiče poštovanje ljudskih prava kako bi se prikupile točne i pouzdane informacije od osumnjičenika i minimizirao rizik od lažnih priznanja. Zaključno, u radu se sagledava univerzalna perspektiva znanstveno utemeljenog modela etičkog ispitivanja na temelju predstavljanja Méndezovih načela učinkovitog intervjuiranja te naglašava važnost globalne tranzicije prema pravičnosti i odgovornosti tijekom ispitivanja.Over the past decades, a large body of scientific research suggests that treating suspects justly and fairly during interrogation can encourage them to cooperate and provide information relevant to the investigation. Beginning with the aforementioned, the paper first highlights the evolution and fundamental determinants of an ethical approach to suspect interrogation that completely rejects the accusatory methods of coercion and manipulation during interrogation. Ethical interviewing promotes human rights in order to obtain accurate and reliable information from suspects while minimizing the risk of false confessions. Finally, by presenting Méndez\u27s principles of effective interviewing, the paper examines the universal perspective of the scientifically based model of ethical interrogation. It emphasizes the importance of the global transition towards fairness and responsibility during the interrogation process

Mogućnosti unaprjeđenja prepoznavanja osoba primjenom kognitivnih tehnika intervjuiranja svjedoka

Rad inklinira sveobuhvatnom razmatranju teorijsko-empirijskih postulata na kojima se temelji primjena kognitivnog intervjua prilikom provođenja radnje saslušanja svjedoka, uključujući i prepoznavanje osoba kao poseban oblik ove radnje. Osnovne naučne presumpcije nalažu da kognitivni intervju implicira primjenu učinkovitih i neinvazivnih tehnika intervjuiranja koje podstiču i unaprjeđuju memorijske procese svjedoka, te im stoga omogućavaju da se prisjete širokog opusa detalja vezanih za krivično djelo čije izvršenje su promatrali. Značajan dio pomenutih detalja vrlo često referira na izgled učinitelja krivičnog djela, iz čega proizlazi pretpostavka da ove tehnike mogu imati određene implikacije i na učinkovitost radnje prepoznavanja osoba. Imajući u vidu prethodno navedeno, primarni cilj ovog rada jeste identificirati prednosti kognitivnog intervjua u odnosu na konvencionalne tehnike saslušanja svjedoka, posebno u slučajevima kada kognitivni intervju sa svjedokom prethodi izbornom prepoznavanju osoba. U tom kontekstu, razmotrene su i neke varijacije kognitivnog intervjua kao što su holistički kognitivni intervju i „intervju zatvorenih očiju“

Preliminary Evidence Collection Procedures in Criminal Investigation of Motor Vehicle Thefts

U radu su izložene specifičnosti hitnih dokaznih radnji koje se primjenjuju u okviru kriminalističkog istraživanja krađa motornih vozila. U tom kontekstu analizirane su stvarne komponente provođenja hitnih dokaznih radnji pretrage, privremenog oduzimanja predmeta, očevida i vještačenja, kao i njihov objektivni doseg i važnost za uspješnost kriminalističkog istraživanja i dokazivanja krađa motornih vozila. Isto tako, ukazano je na svrhu poduzimanja spomenutih hitnih dokaznih radnji u kriminalističkom istraživanju krađa motornih vozila, koja se ogleda u: otkrivanju kaznenih djela; pronalaženju, fiksiranju, osiguranju i prikupljanju dokaza; ili utvrđivanju činjenica koje su važne za kazneni postupak. Osim spomenutoga, posebno je razmotrena uvjetovanost primjene hitnih dokaznih radnji fenomenološkim značajkama ovih kaznenih djela, pri čemu se transnacionalni organizirani oblici ovih kaznenih djela izdvajaju kao primarni razlog za primjenu dokaznih radnji prije započinjanja kaznenog postupka. Zaključci koji proizlaze iz ovog rada nedvojbeno upućuju na potrebu za planskim, sustavnim i znanstveno utemeljenim kriminalističkim istraživanjem i procesuiranjem krađa motornih vozila.The paper presents specificities related to the preliminary evidence collection procedures in criminal investigation of motor vehicles. In this context, substantive components of search, seizure, crime scene investigation and expertise are analyzed, as well as their objective reach and significance for the effective investigating and proofing of motor vehicle thefts. Also, the purpose of conducting the preliminary evidence collection procedures is indicated, which is reflected in: crime detection; evidence management; or establishing of the fact relevant to the criminal proceedings. In addition, determination of conducting the preliminary evidence collection procedures by phenomenological features of these crimes is particulary considered in this paper, where transnational organised forms of these crimes has being identified as the primary cause for the use of evidence collection procedures prior to criminal proceedings official initiation. The conclusions stemming from this paper undoubtely indicate necessity of planned, systematic and science-based criminal investigation and processing of theft of motor vehicles

Povezivanje krivičnih djela: Prednosti i ograničenja primjene bihevioralne analize u kriminalističkom istraživanju

Rad razmatra kriminalističku djelatnost povezivanja krivičnih djela sa istim učinocem ili učiniocima, kao jedno od ključnih pitanja koja se mogu javiti u okviru kriminalističkog istraživanja. Ovaj poseban oblik bihevioralne analize implicira utvrđivanje bihevioralne sličnosti ispoljene prilikom izvršenja serije krivičnih djela, koja se pri tom razlikuje od ponašanja ispoljenog prilikom izvršenja drugih krivičnih djela iste vrste. Shodno tome, u fokusu rada su dva temeljna principa na kojima se zasniva ovaj oblik bihevioralne analize: (1) bihevioralna konzistentnost i (2) bihevioralna distinktivnost. S druge strane, uzimajući u obzir opće kritike upućene pouzdanosti primjene bihevioralnih analiza u kriminalističkom istraživanju, radom su obuhvaćena i određena teorijska stanovišta koja ukazuju na to da su empirijska istraživanja samo djelimično potvrdila pomenute principe. Ako se ima u vidu da ovo područje kriminalističke teorije i prakse još uvijek nije dovoljno elaborirano u akademskim okvirima, posebice na regionalnom nivou, cilj rada je ukazati na prednosti i ograničenja primjene ovog oblika bihevioralne analize u kriminalističkom istraživanju. Dodatno, radom se želi ukazati na potrebu za multidisciplinarnim istraživanjem ove problematike, te, shodno tome, naučne spoznaje prezentirane u ovom radu trebaju poslužiti kao inspiracija za buduća naučna istraživanja koja će razmatrati primjenu metoda povezivanja krivičnih djela u okviru kriminalističkog istraživanja

Heuristički aspekti kriminalističkog istraživanja krađa motornog vozila

U radu je obrađena tema krađe motornog vozila, s aspekta općih karakteristika pojave vrlo učestalog i opstojnog oblika imovinskog kriminaliteta, te naročito heurističke komponente kriminalističkog istraživanja ove kategorije kaznenih djela. Prikazane su tipične izvidne radnje policije koje se provode po dobivenom saznanju o krađi motornog vozila, te specifičnosti nekih od tih radnji koje utječu na učinkovotost otkrivanja. Također je obrađeno pitanje otkrivanja lažnih prijava krađa motornih vozila koje su vrlo česte u praksi. Rad se bazira na pregledu i analizi ranijih istraživanja, kriminalističko - teorijske i praktične provenijencije, kao i drugih izvora koji se bave kriminalističkim postupanjem u odnosu na krađe motornih vozila. Ključna pretpostavka korištena u radu polazi od toga da temeljito i djelotvorno postupanje u inicijalnoj, heurističkoj fazi kriminalističkog istraživanja krađa motornih vozila utječe na kvalitetu i ishod cjelokupnog postupanja, koji se ogledaju u pravovremenom pronalaženju otuđenih vozila, identifikaciji počinitelja, rasvjetljavanju lažnih prijava, uočavanju jednoobraznih ili sličnih načina otuđenja (koji upućuju na organiziranost i specijalizaciju počinitelja), i dr